o znanosti i znanju, i protiv njih,

uz napomenu o dobru i zlu

 

Aldu, Stanu i drugim starogrojskim borcima protiv borbe dobra i zla

 

jedna dvostruka trodioba četvrtine petoknjižja
šesterostruko, sedmerostruko ili osmerostruko
devèta i desetkuje
smisao misli
upisane u pismo,
obesmišljava smisao
sveg tog, svetog,
a znanstveno znanje
također tako takne
i drugo, drugačije,
sve svemirsko,
pa mislimo da mislimo,
a ne znamo da ne znamo
(pa mislimo da znamo,
a ne znamo da mislimo),
pa mislimo o mišljenju
i ne doživljavamo život,
a bogami, ni boga,
ni ostvarene stvari,
ni ozbiljenu zbilju
u neobičnoj običnosti,
nego negativno,
bezvjerno vjerujemo
da svemu svjetskom
mjeru odmjeravamo
dok razumno umujemo
u razboritoj borbi.

a pčele su počele
prije neprijateljstva,
a psi apsolutno
jesu, i jedu
danas danô,
a drevno drveće
buja bez ja,
ma, i mačke čekaju
nešto ili ništa
bez obzira na obzire i bezobzirnost,
čak i čovjek vječno,
refleksno, bez refleksije,
susreće sreću
iznova u osnovnom:
ujutro zajutrak,
priručan ručak,
uvečer večera –
ubogo bogatstvo,
dobrovoljna bezvoljnost,
pasionirana pasivnost,
razbita nebitnost,
zbijeno bivanje,
ujedno – za jedno,
a ostalo, uostalom,
gradnja je nadgradnje
s krovom od skromnosti.

da, dakle i odakle:
što možemo moći?
poništiti ništavilo,
priznati neznanje,
spoznati nepoznatost,
besciljnost cilja,
i jednostavan stav jedan:
da ljubav do ljudi
i dobrota do brata,
očovječenog čovjeka,
prethode pohodu
na bit bitka
i gonilačkom nagonu
za berbu borbe,
za lov na zlo.

 

Stari Grad, 30. travnja 2025.

Hrvoje Jurić 04. 05. 2025.