Da postoje kvantni fizičari koji se bave “verificiranom intuicijom” u izboru čitalačkog materijala, sigurno bi zaključili kako je očigledna korelacija između garantiranog ovisničkog ponašanja na strani čitatelja i glavnih likova u romanima Petera Høega, da je to, takorekuć, književni dualizam vala i čestica. Likovi su, naime, sve, samo nisu normalni. Već je Smilla bila divna, ta junakinja knjige “Smilla osjeća snijeg”, kći Inuita i liječnika koja je čitala tragove u snijegu i istraživala smrt jednog dječaka, znači ona junakinja s kojom je Peter Høeg (rođen 1957 u Kopenhagenu) u ovim krajevima postao poznat. Isto tako zanimljiv je bio Kaspar Krone u knjizi “Tiha djevojčica”, dječak s posebnim sluhom. Autobiografski roman “Plan o ukidanju tmine” izvanredno govori o djetinjstvu u grču od straha u danskom internatu. Høegovi likovi često imaju posebne sposobnosti, autsajderi su i time predestinirani da svijet gledaju iz drugog neobičnog kuta.
Susan Svendson, protagonistica nove Høegove knjige “Susanin efekt”, eksperimentalna je fizičarka i ima neobični dar koji je prati iz ranog djetinjstva: u njezinoj blizini su ljudi apsolutno iskreni. Što god u životu rade, da li su otvoreni ili povučeni, u Susaninoj prisutnosti svi otvoreno izbrbljaju što god se duboko u njima dešava. Čak najšutljiviji kriminalci ili korumpirani političari olakšaju svoje duše. Nije Susani uvijek ugodno biti toliko izravno konfrontirana s najintimnijim tajnama nekih ljudi. Uz to, i njezin suprug Laban ima slične talente na području glazbe i njegova blizina povećava efekt kod nje. Ni Thit i Harald, njihovi blizanci u pubertetu, nisu baš dobri primjeri prosjeka njihove danske generacije. Knjiga počinje u trenutku kada je svaki član obitelji već doživio svakojake avanture (ne znamo točno koje) i kada su u nekim dalekim zemljama već osuđeni za razne delikte. Mogućnost rehabilitacije postoji samo ako Susan pristane na ponudu danskog pravosuđa i kada u roku od nekoliko sati nabavi određene informacije. Ona će to itekako učiniti, naoružana torbicom i polugom za vađenje čavala. Usput će razotkriti dobro čuvanu državnu tajnu. Priča ima, kao i druge knjige autora, plot nalik trileru. To, međutim, nije razlog koji roman čini tako zanimljivim. Razlog je Susan čiji se dar već isplatio u raznim policijskim ispitivanjima i u znanstvenim studijama.
Ono zbog čega je tako zanimljiva, njezin je fizikalno-znanstveni pogled na svijet, njezino filozofsko postupanje njime i kako to primjenjuje u svakodnevnici. Način na koji koristi vlastito iskustvo sa sveučilišta – a to jest iskustvo da teorije treba fleksibilno prilagoditi okolnostima ukoliko želiš preživjeti – je urnebesan. “Ništa na svijetu ne traje zauvijek. Prirodni zakoni su provizorni. Taman si se pomirio s jednim pogledom na svijet, on se već raspada i razotkrije kako je samo izuzetak veće paradigme” Pri uporabi metoda nije uvijek sasvim u skladu sa zakonom. Ona je jaka žena, svojeglava, slobodoljubiva, hrabra i nemilosrdna u svojoj želji da spasi svoju obitelj. Istovremeno je istraživačica kojoj vlastita povezanost s familijom i pogotovo s djecom sama prilično ide na živce. Upravo je njezina povećana empatija i njezin efekt razlog zbog kojeg često napušta koordinate fizike i zbog kojeg ulazi u svijet ljudske emocije, onamo gdje “vladaju zakoni interferencije svijesti među ljudima”. Čitatelj ju pri tome rado prati. I više nego to: zapravo ne želi ni izaći iz njezinog svemira.
Ja se ovim tekstom dobrovoljno javljam kao probantica za daljne eksperimentalne studije verifikacije čitateljske naklonosti Høegovim knjigama. Nisam mislila da je moguće, obično mogu granice drugih i njihova prava dobro prihvatiti, ali nakon čitanja ove knjige bih bila u stanju njemačkog prevoditelja (Peter Urban-Halle) odvesti nekamo daleko, na neko tajno mjesto, i tamo ga zadržati toliko dugo dok sve Høegove knjige ne budu prevedene. Ako je ikako moguće i samog bih pisca Høega otela i svaku novo napisanu stranicu osobno nosila u ćeliju prevoditelja. Pri tome bih bila žrtva posebne fizikalne snage zbog koje čitatelj bez pitanja preuzme sva mišljenja književnih likova, pa i njihove metode. To je taj Høegov efekt. Eto, sada vidite šta vam književnost može učiniti.
Peter Høeg: Der Susan-Effekt. Carl Hanser Verlag 2015. 21,90 €
PS: Knjiga je sada izašla na hrvatskom jeziku u izdanju kuće Disput, a prevela ju je Đurđica Žlebačić-Sørensen. Toplo preporučujem!
O interferenciji svijesti među ljudima
Da postoje kvantni fizičari koji se bave “verificiranom intuicijom” u izboru čitalačkog materijala, sigurno bi zaključili kako je očigledna korelacija između garantiranog ovisničkog ponašanja na strani čitatelja i glavnih likova u romanima Petera Høega, da je to, takorekuć, književni dualizam vala i čestica. Likovi su, naime, sve, samo nisu normalni. Već je Smilla bila divna, ta junakinja knjige “Smilla osjeća snijeg”, kći Inuita i liječnika koja je čitala tragove u snijegu i istraživala smrt jednog dječaka, znači ona junakinja s kojom je Peter Høeg (rođen 1957 u Kopenhagenu) u ovim krajevima postao poznat. Isto tako zanimljiv je bio Kaspar Krone u knjizi “Tiha djevojčica”, dječak s posebnim sluhom. Autobiografski roman “Plan o ukidanju tmine” izvanredno govori o djetinjstvu u grču od straha u danskom internatu. Høegovi likovi često imaju posebne sposobnosti, autsajderi su i time predestinirani da svijet gledaju iz drugog neobičnog kuta.
Susan Svendson, protagonistica nove Høegove knjige “Susanin efekt”, eksperimentalna je fizičarka i ima neobični dar koji je prati iz ranog djetinjstva: u njezinoj blizini su ljudi apsolutno iskreni. Što god u životu rade, da li su otvoreni ili povučeni, u Susaninoj prisutnosti svi otvoreno izbrbljaju što god se duboko u njima dešava. Čak najšutljiviji kriminalci ili korumpirani političari olakšaju svoje duše. Nije Susani uvijek ugodno biti toliko izravno konfrontirana s najintimnijim tajnama nekih ljudi. Uz to, i njezin suprug Laban ima slične talente na području glazbe i njegova blizina povećava efekt kod nje. Ni Thit i Harald, njihovi blizanci u pubertetu, nisu baš dobri primjeri prosjeka njihove danske generacije. Knjiga počinje u trenutku kada je svaki član obitelji već doživio svakojake avanture (ne znamo točno koje) i kada su u nekim dalekim zemljama već osuđeni za razne delikte. Mogućnost rehabilitacije postoji samo ako Susan pristane na ponudu danskog pravosuđa i kada u roku od nekoliko sati nabavi određene informacije. Ona će to itekako učiniti, naoružana torbicom i polugom za vađenje čavala. Usput će razotkriti dobro čuvanu državnu tajnu. Priča ima, kao i druge knjige autora, plot nalik trileru. To, međutim, nije razlog koji roman čini tako zanimljivim. Razlog je Susan čiji se dar već isplatio u raznim policijskim ispitivanjima i u znanstvenim studijama.
Ono zbog čega je tako zanimljiva, njezin je fizikalno-znanstveni pogled na svijet, njezino filozofsko postupanje njime i kako to primjenjuje u svakodnevnici. Način na koji koristi vlastito iskustvo sa sveučilišta – a to jest iskustvo da teorije treba fleksibilno prilagoditi okolnostima ukoliko želiš preživjeti – je urnebesan. “Ništa na svijetu ne traje zauvijek. Prirodni zakoni su provizorni. Taman si se pomirio s jednim pogledom na svijet, on se već raspada i razotkrije kako je samo izuzetak veće paradigme” Pri uporabi metoda nije uvijek sasvim u skladu sa zakonom. Ona je jaka žena, svojeglava, slobodoljubiva, hrabra i nemilosrdna u svojoj želji da spasi svoju obitelj. Istovremeno je istraživačica kojoj vlastita povezanost s familijom i pogotovo s djecom sama prilično ide na živce. Upravo je njezina povećana empatija i njezin efekt razlog zbog kojeg često napušta koordinate fizike i zbog kojeg ulazi u svijet ljudske emocije, onamo gdje “vladaju zakoni interferencije svijesti među ljudima”. Čitatelj ju pri tome rado prati. I više nego to: zapravo ne želi ni izaći iz njezinog svemira.
Ja se ovim tekstom dobrovoljno javljam kao probantica za daljne eksperimentalne studije verifikacije čitateljske naklonosti Høegovim knjigama. Nisam mislila da je moguće, obično mogu granice drugih i njihova prava dobro prihvatiti, ali nakon čitanja ove knjige bih bila u stanju njemačkog prevoditelja (Peter Urban-Halle) odvesti nekamo daleko, na neko tajno mjesto, i tamo ga zadržati toliko dugo dok sve Høegove knjige ne budu prevedene. Ako je ikako moguće i samog bih pisca Høega otela i svaku novo napisanu stranicu osobno nosila u ćeliju prevoditelja. Pri tome bih bila žrtva posebne fizikalne snage zbog koje čitatelj bez pitanja preuzme sva mišljenja književnih likova, pa i njihove metode. To je taj Høegov efekt. Eto, sada vidite šta vam književnost može učiniti.
Peter Høeg: Der Susan-Effekt. Carl Hanser Verlag 2015. 21,90 €
PS: Knjiga je sada izašla na hrvatskom jeziku u izdanju kuće Disput, a prevela ju je Đurđica Žlebačić-Sørensen. Toplo preporučujem!
Peter Høeg: Susanin efekt. Disput 2016. 140 HRK