Monthly Archives: March 2026

Tri pesme o Arhimedu

PREKO MORA ječmena kaša beše mu hrana. Arhimed. o njemu govorim. izašao iz kičme Fidije matematičara. naučiću te svemu što znam, a onda radi šta ti volja, reče Fidija Arhimedu. i dođe dan da Arhimed krene preko mora: iz Sirakuze u Aleksandriju. na dvor. učili su. svakog dana ručali su zajedno astronomi, metamatičari, pesnici, lekari […]

Moja mala ukrajinska i bjeloruska biblioteka/73

Alhijerd Baharevič, Psi Europe, 2017   O Alhijerdu sam Bahareviču u ovoj rubrici dosad izvještavao dva puta. Predstavio sam ga kao autora hermetične poetike, sklona narativnim eksperimentima s osobitim afinitetom, gotovo opsesivnim, prema problematici jezika. Psi Europe su njegovo dosada najambicioznije djelo, u njemačkome prijevodu sedam stotina četrdeset stranica dugo, a što se tiče kompleksnosti […]

Što je Bliski istok, gdje se prostire i tko mu je nadjenuo takav naziv

Pojam Bliski istok (Near East) javlja se u otočkim geostrateškim i kulturnim studijama, i označava one dijelove Otomanskog carstva (koje nazivaju Bolesnikom Europe ili Bolesnikom na Bosporu), koji su najbliži Velikoj Britaniji, kao i granične krajine uz taj svijet. Originalni Bliski istok su, dakle, Bosna, južna Srbija, Makedonija, Kosovo, Trakija, Albanija, Istanbul, Anadolija, a onda […]

Devet poetozofskih varijacija o jeziku

1. Darko Cvijetić jezik dovodi do ruba, do drhtanja, potresa svakog slova, svake reči. On je pisac, tragom Danila Kiša, univerzalnog jezika koji je izvan svih normi i granica; to je savitljiv i nepredvidiv jezik koji ruši sterilnost imaginacije. Ludwig Wittgenstein na jednom mestu piše, između ostalog, da etika znači nasrtanje na granice jezika. Uvek […]

Ekran, knjige/156

Katarzyna Surmiak-Domańska: “Kieślowski. Izbliza”, Red box, Beograd 2025. Red box je ustvari jedan jedini čovjek. Njegovo ime je Miško Stevanović, moj je dragi znanac, jedan od ljudi na koje u životu pomišljamo, pa se raspitujemo kako su, i beogradski je mikroizdavač. Objavljuje malo i rijetko, ali se od većine minijaturnih nakladnika u ovome dijelu svijeta […]

Pred kraj vremena

U mjesecu smo kad je Vrijeme poprimilo oblik Utrobe djeteta osvijetljenog Zrakama crvenog mjeseca Između prvog i zadnjeg Raspolovljenog U ime prvotnosti i odabranosti Samo je treptaj oka Kad gledamo mrtve Vidimo samo žive koji čekaju da zamijene stranu Kao konačni dokaz da stvarnost ne postoji u jednini Naš sljedeći treptaj je i posljednji Vrijeme […]

Roland Gérard Barthes: Rječnik je san i borba

Šta je pametnije od jednog rječnika? On obavještava, on poučava, on i obrazuje ukoliko se zaista čita a ne samo konsultuje; bez dugih objašnjenja, bez zaludne retorike, on raspoređuje znanje trezveno, demokratično, svakome ko ga traži. Na taj zamašni predmet, prejednostavan čak ako se sanjari o zamršenim činjenicama, pojavama, supstancijama od kojih je sagrađen svijet, […]

Berthold ponovo piše

Prikaz romana “Đinđić: memoari s onu stranu groba”   Davno sam na internetu naišla objavu na kojoj je neko napisao otprilike nešto ovako: „Želim da živim u svijetu koji je režirao Kventin Tarantino.“ Ja to svaki put pomislim kada pročitam novi Basarin roman. Ne zato što je njegov svijet ljepši ili lakši za život, jer nije (neko će […]

Čujemo rat

(O zbirci pjesama Gorana Sarića “Kao da zidu govoriš”)    Šta je to, u današnje vrijeme, zid – zidina, duvar, duvarina? Ništa od toga, nego je nešto mnogo grđe: zid je naša nagluhost kojom se branimo od drugih, i od sebe, gluhi kao duvari.   Znamo, od zemlje su ljudi pravili ćerpić, da podignu zid […]

Kavez u Gazi

Iz zbirke pjesama “Kao da zidu govorim”   Kavez u Gazi Dok nismo dobili kuću, u azilskoj smo sobici nas petoro, za radost djeci, držali male životinje: ribicu, kornjaču, zeku – čak, u vječitom točku, i ovećeg zamorca! Pa kasnije, u novome domu, kanarinca. Prijatelj, već odavno počivši, napravio mu veliki drveni kavez. Divno je […]