ječmena kaša beše mu hrana.
Arhimed. o njemu govorim.
izašao iz kičme Fidije matematičara.
naučiću te svemu što znam, a onda radi šta ti volja,
reče Fidija Arhimedu.
i dođe dan da Arhimed krene preko mora:
iz Sirakuze u Aleksandriju.
na dvor.
učili su.
svakog dana ručali su zajedno
astronomi, metamatičari, pesnici, lekari i filolozi.
ručali i razgovarali.
glupi zatvaraju jedni druge,
mudri otvaraju jedni druge.
Egipat je trebalo navodnjavati.
zato je Arhimed je izumeo
puž – mašinu za polivanje njiva
koja iz mulja izvlači vodu.
iako je Aristotel smatrao da mehanika
nije nauka već zanatska veština – ko te pita, druškane,
hoću vodu, da zalijem njivu i nahranim bližnje.
malo pre Arhimeda polugu su opisivali kao
natprirodnu pojavu.
danas je lako reći: dejstvujući na jedan krak poluge
može se izazvati dejstvo drugog kraka
koje pemašuje ljudsku snagu.
sad mi dobacuje mi pesnik Antifont: sa veštinom
mi pobeđujemo prorodu
kad ona hoće da pobedi nas.
Arhimed vidi da mehanika dovodi do novih otkrića,
pre svega do težišta.
kad je otvorio vrata mehanike, otvorio je i vrata statike.
postoji razlika izmedju težišta i tačke oslonca.
to ili znaš ili ne znaš.
vratio se u Sirakuzu.
nije mu više bio potreban ručak sa učenima.
vratio se ječmenoj kaši.
kao monarhov rođak, Arhimed ima imanje
i slobodno vreme.
u prvom punskom ratu, Sirakuza mirno spava.
Arhimed traži površinu valjka i kupe.
on nije nije poput atomista rastavljao veličine
na male elemente pristupačne čulima. ne.
on tvrdi da se geometrija zasniva
samo na radnjama izvršenim pomoću lenjira i šestara.
Arhimed zna:
nema veće greške pred matematikom
nego sastavljati telo iz ravni,
ravni iz linija, linije iz tačaka.
svaka netačnost
množenjem raste
i uvećava netačnost.
i Tit Livije će reći: Arhimed je nenadmašni
posmatrač neba i zvezda.
da, Arhimed je napravio uređaj: sferu:
koja se pomerala tako da pokazuje kretanje
nebeskih tela: Mesec je ustupao mesto Suncu.
pročitavši Demokrita, Arhimed uočava da se
pomoću zabranjenih metoda može sazdati
zgrada matematike.
kao i Demokrit, Arhimed rastavlja valjak, kupu i loptu
na listiće i kružiće, onda primećuje da stanje
jednog kružića jeste stanje svih kružića,
sabira ih, jasno vidi celinu: i zaključuje:
tako se i ravan sastoji od linija.
Arhimed kaže rođaku Hijeronu da se
ma kojom silom može podići ma koji teret.
onda je Hijeron, na suvom, čekrkom
pomerao galiju i shvatio važnost mehanike.
treba živeti.
treba se braniti.
Sirakuza mala, ima savez sa Kartaginom.
ali dve stranke u Sirakuzi:
jedna za Rim, druga za Kartaginu.
Arhimed je znao protiv koga pravi oružje.
dolazi opsada.
trebalo je bacati kamenje. mnogo kamenja.
Arhimed je izumeo katapult
i mašinu koja kao ždral dohvata neprijateljske lađe,
drma ih i potapa.
bogataši neće da se brani.
oni žele dogovor sa Rimljanima.
Sirakuza se brani.
gvozdena šapa podiže kljunove brodova i potapa ih.
Marko Klaudije Marcel je preneražen.
ogromni su gubici Rimljana. osam meseci ostali su
pod zidinama Sirakuze.
Arhimed je odlučio da napije rimske brodove
morskom vodom.
mašine bacaju strele i kamenje.
Sirakuzžani su bili telo Arhimedovih mašina,
a on je bio duša.
ali Marko Klaudije Marcel je podmitio.
unutra su izdali bogataši.
Rimljani upadaju.
bili su svirepi prema svima, a kako tek prema
Sirakuzi koja se usudila da pruži otpor.
naravno, i Arhimed je ubijen.
Plutarh piše da je Marcela ogorčila Arhimedova smrt.
ko je naivan da u to veruje.
navodno, naučnik, udubljen, crtao krugove
u pesku i kazao vojniku:
ne dirajte moje krugove.
i vojnik navodno nije znao koga je ubio.
Marcel je krvavih ruku oneo Sferu i ukrasio svoj dom.
Sirakužani su brzo zaboravili Arhimedov grob,
jer nije bilo dobro govoriti o njemu.
ali Ciceron, mnogo kasnije, nađe taj grob:
na njemu lopta i valjak, trnje i čičak.
eto kakvi su ljudi!
i eto kakvi su ljudi:
Arhimeda više hvale nego što ga čitaju,
više se ushićuju njime nego što ga razumeju.
bolje i to nego ništa.
TALENT
a morska voda, to je znoj zemlje, to je mislio otac
Arhimedov: Fidija: matematičar:
a kolika je bila drahma?
jedna drahma: jedna nadnica: jedan dan kopanja.
dve drahme: jedan statir,
a pedeset statira jedna mina: jedna šaka srebra:
a šezdeset mina jedan telent: a jedan telent:
to je onoliko srebra
koliko može da stane u amforu:
dakle, jedan talent: 6.000 dana kopanja:
a brodovi, kada tonu, duboko tonu.
niko nije izronio amforu punu srebra:
a slobodnom je teža zemlja nego robu: a reč je
teža od zemlje.
ČOVEK ZVANI POLUGA
stigoše, davno je bilo, stigoše Grci iz Korinta.
stigoše na Siciliju. porobiše starosedeoce
i naradiše im da obrađuju zemlju.
hranila se i gradila Sirakuza, preživela koplja Atine
i mačeve Kartagine. ali kad je godina 489. bila, računajući
od prve olimpijade, Fidija dobi sina Arhimeda
kojem Sirakuza beše uža od košulje
i kog će Hijeron II, taj podli tiranin, poslati u Aleksandriju
gde je omirisao medicinu, oslušnuo astronomiju,
i udahnuo matematiku.
i nije želeo da služi Ptolomeju kome su filozofi
mnoge pohvale izrekli. iz Aleksandrije vratio se
Arhimed u Sirakuzu da odbrani rodni grad.
istoričari, čije su knjige izgubljene,
kažu da je bio zanesen. crtao
po svom telu i po pepelu. jedanput, istrča go iz kade
i povika: Eureka! Eureka! ( Arhimedov zakon
otkriven je kod vode, a važi za sve fluide).
treba li verovati Plutarhu kada tvrdi da je Arhimed
prezirao svako umeće koje služi životnim potrebama?
koristio je parabolična ogledala,
fokusirao zrake i tako spalio brodove
koji su napali Sirakuzu.
njegov katapult bacao je stenu 350 metara.
Arhimed. zvani Poluga.
koristan beše kod oruđa i oružja, vičan
na njivi i u rudniku. njemu se pripisuju osnovi
hidrostatike i broj π.
možda ipak ne bi došao u ovu pesmu da nije
razmatrao zaobljena geometrijska tela
kojima je sračunao površinu i zapreminu.
niko mu ne pripisuje izum kišobrana,
ali izvori navode da je držao u ruci nešto
zbog čega mu nikad nije pokisla brada.
imao i neprijatelja, Apolonija, kojem će poslati
epski zadatak, da izračuna koliko bikova
ima na ispaši, a za rešenje – trebalo je
ispisati broj od 200 hiljada decimala.
govorka se da je imao mrzovoljnu ženu,
retko je nudila geometriju tela,
a kad bi konačno dala, za predah nije znala.
napokon, Rimljani su zauzeli Sirakuzu.
vojnik je ubio Arhimeda dok je starac rešavao
geometrijski problem iznad krugova nacrtanih u pesku.
pozivajući se na Valerija Maksima,
Plutarh navodi poslednje Arhimedove reči:
Noli turbare circulos meos!
ali Grk Arhimed nije govorio latinski.
137 godina kasnije, Ciceron je
pronašao Arhimedov grob i očistio korov.
tada, i samo tada, uzdahnu grob Arhimedov i reče:
o, šta je sve bio ovaj čovek:
i zametak,
i fetus,
i plač,
i reč,
i poluga
i telo:
a sad smo jedno telo.
Tri pesme o Arhimedu
PREKO MORA
ječmena kaša beše mu hrana.
Arhimed. o njemu govorim.
izašao iz kičme Fidije matematičara.
naučiću te svemu što znam, a onda radi šta ti volja,
reče Fidija Arhimedu.
i dođe dan da Arhimed krene preko mora:
iz Sirakuze u Aleksandriju.
na dvor.
učili su.
svakog dana ručali su zajedno
astronomi, metamatičari, pesnici, lekari i filolozi.
ručali i razgovarali.
glupi zatvaraju jedni druge,
mudri otvaraju jedni druge.
Egipat je trebalo navodnjavati.
zato je Arhimed je izumeo
puž – mašinu za polivanje njiva
koja iz mulja izvlači vodu.
iako je Aristotel smatrao da mehanika
nije nauka već zanatska veština – ko te pita, druškane,
hoću vodu, da zalijem njivu i nahranim bližnje.
malo pre Arhimeda polugu su opisivali kao
natprirodnu pojavu.
danas je lako reći: dejstvujući na jedan krak poluge
može se izazvati dejstvo drugog kraka
koje pemašuje ljudsku snagu.
sad mi dobacuje mi pesnik Antifont: sa veštinom
mi pobeđujemo prorodu
kad ona hoće da pobedi nas.
Arhimed vidi da mehanika dovodi do novih otkrića,
pre svega do težišta.
kad je otvorio vrata mehanike, otvorio je i vrata statike.
postoji razlika izmedju težišta i tačke oslonca.
to ili znaš ili ne znaš.
vratio se u Sirakuzu.
nije mu više bio potreban ručak sa učenima.
vratio se ječmenoj kaši.
kao monarhov rođak, Arhimed ima imanje
i slobodno vreme.
u prvom punskom ratu, Sirakuza mirno spava.
Arhimed traži površinu valjka i kupe.
on nije nije poput atomista rastavljao veličine
na male elemente pristupačne čulima. ne.
on tvrdi da se geometrija zasniva
samo na radnjama izvršenim pomoću lenjira i šestara.
Arhimed zna:
nema veće greške pred matematikom
nego sastavljati telo iz ravni,
ravni iz linija, linije iz tačaka.
svaka netačnost
množenjem raste
i uvećava netačnost.
i Tit Livije će reći: Arhimed je nenadmašni
posmatrač neba i zvezda.
da, Arhimed je napravio uređaj: sferu:
koja se pomerala tako da pokazuje kretanje
nebeskih tela: Mesec je ustupao mesto Suncu.
pročitavši Demokrita, Arhimed uočava da se
pomoću zabranjenih metoda može sazdati
zgrada matematike.
kao i Demokrit, Arhimed rastavlja valjak, kupu i loptu
na listiće i kružiće, onda primećuje da stanje
jednog kružića jeste stanje svih kružića,
sabira ih, jasno vidi celinu: i zaključuje:
tako se i ravan sastoji od linija.
Arhimed kaže rođaku Hijeronu da se
ma kojom silom može podići ma koji teret.
onda je Hijeron, na suvom, čekrkom
pomerao galiju i shvatio važnost mehanike.
treba živeti.
treba se braniti.
Sirakuza mala, ima savez sa Kartaginom.
ali dve stranke u Sirakuzi:
jedna za Rim, druga za Kartaginu.
Arhimed je znao protiv koga pravi oružje.
dolazi opsada.
trebalo je bacati kamenje. mnogo kamenja.
Arhimed je izumeo katapult
i mašinu koja kao ždral dohvata neprijateljske lađe,
drma ih i potapa.
bogataši neće da se brani.
oni žele dogovor sa Rimljanima.
Sirakuza se brani.
gvozdena šapa podiže kljunove brodova i potapa ih.
Marko Klaudije Marcel je preneražen.
ogromni su gubici Rimljana. osam meseci ostali su
pod zidinama Sirakuze.
Arhimed je odlučio da napije rimske brodove
morskom vodom.
mašine bacaju strele i kamenje.
Sirakuzžani su bili telo Arhimedovih mašina,
a on je bio duša.
ali Marko Klaudije Marcel je podmitio.
unutra su izdali bogataši.
Rimljani upadaju.
bili su svirepi prema svima, a kako tek prema
Sirakuzi koja se usudila da pruži otpor.
naravno, i Arhimed je ubijen.
Plutarh piše da je Marcela ogorčila Arhimedova smrt.
ko je naivan da u to veruje.
navodno, naučnik, udubljen, crtao krugove
u pesku i kazao vojniku:
ne dirajte moje krugove.
i vojnik navodno nije znao koga je ubio.
Marcel je krvavih ruku oneo Sferu i ukrasio svoj dom.
Sirakužani su brzo zaboravili Arhimedov grob,
jer nije bilo dobro govoriti o njemu.
ali Ciceron, mnogo kasnije, nađe taj grob:
na njemu lopta i valjak, trnje i čičak.
eto kakvi su ljudi!
i eto kakvi su ljudi:
Arhimeda više hvale nego što ga čitaju,
više se ushićuju njime nego što ga razumeju.
bolje i to nego ništa.
TALENT
a morska voda, to je znoj zemlje, to je mislio otac
Arhimedov: Fidija: matematičar:
a kolika je bila drahma?
jedna drahma: jedna nadnica: jedan dan kopanja.
dve drahme: jedan statir,
a pedeset statira jedna mina: jedna šaka srebra:
a šezdeset mina jedan telent: a jedan telent:
to je onoliko srebra
koliko može da stane u amforu:
dakle, jedan talent: 6.000 dana kopanja:
a brodovi, kada tonu, duboko tonu.
niko nije izronio amforu punu srebra:
a slobodnom je teža zemlja nego robu: a reč je
teža od zemlje.
ČOVEK ZVANI POLUGA
stigoše, davno je bilo, stigoše Grci iz Korinta.
stigoše na Siciliju. porobiše starosedeoce
i naradiše im da obrađuju zemlju.
hranila se i gradila Sirakuza, preživela koplja Atine
i mačeve Kartagine. ali kad je godina 489. bila, računajući
od prve olimpijade, Fidija dobi sina Arhimeda
kojem Sirakuza beše uža od košulje
i kog će Hijeron II, taj podli tiranin, poslati u Aleksandriju
gde je omirisao medicinu, oslušnuo astronomiju,
i udahnuo matematiku.
i nije želeo da služi Ptolomeju kome su filozofi
mnoge pohvale izrekli. iz Aleksandrije vratio se
Arhimed u Sirakuzu da odbrani rodni grad.
istoričari, čije su knjige izgubljene,
kažu da je bio zanesen. crtao
po svom telu i po pepelu. jedanput, istrča go iz kade
i povika: Eureka! Eureka! ( Arhimedov zakon
otkriven je kod vode, a važi za sve fluide).
treba li verovati Plutarhu kada tvrdi da je Arhimed
prezirao svako umeće koje služi životnim potrebama?
koristio je parabolična ogledala,
fokusirao zrake i tako spalio brodove
koji su napali Sirakuzu.
njegov katapult bacao je stenu 350 metara.
Arhimed. zvani Poluga.
koristan beše kod oruđa i oružja, vičan
na njivi i u rudniku. njemu se pripisuju osnovi
hidrostatike i broj π.
možda ipak ne bi došao u ovu pesmu da nije
razmatrao zaobljena geometrijska tela
kojima je sračunao površinu i zapreminu.
niko mu ne pripisuje izum kišobrana,
ali izvori navode da je držao u ruci nešto
zbog čega mu nikad nije pokisla brada.
imao i neprijatelja, Apolonija, kojem će poslati
epski zadatak, da izračuna koliko bikova
ima na ispaši, a za rešenje – trebalo je
ispisati broj od 200 hiljada decimala.
govorka se da je imao mrzovoljnu ženu,
retko je nudila geometriju tela,
a kad bi konačno dala, za predah nije znala.
napokon, Rimljani su zauzeli Sirakuzu.
vojnik je ubio Arhimeda dok je starac rešavao
geometrijski problem iznad krugova nacrtanih u pesku.
pozivajući se na Valerija Maksima,
Plutarh navodi poslednje Arhimedove reči:
Noli turbare circulos meos!
ali Grk Arhimed nije govorio latinski.
137 godina kasnije, Ciceron je
pronašao Arhimedov grob i očistio korov.
tada, i samo tada, uzdahnu grob Arhimedov i reče:
o, šta je sve bio ovaj čovek:
i zametak,
i fetus,
i plač,
i reč,
i poluga
i telo:
a sad smo jedno telo.