Feđa Klarić je aktivist, kroničar i umjetnik u oblasti fotografije. A sasvim usput je i novinski fotograf. Na ovoj njegovoj, poluprivatnoj slici je Enzo Bettiza, novinar i književnik, jedna od kultnih figura talijanske intelektualne scene. Rođen je u Splitu 1927, ali je, nakon Drugoga svjetskog rata, skupa s obitelji emigirao u Italiju. Ili bi se i ta emigracija, s obzirom na okolnosti, trebala zvati progonstvom? Ali kao i njegov istarski sunarodnik Fulvio Tomizza, o svome zavičaju i gradu, kao i o onima koji su, po logici etničkoga preimućstva više nego po bilo kojem drugom pravu, tamo ostali, pisao je s dubokim razumijevanjem i s nježnošću. Bettiza je, danas, vjerojatno, najveći živi Splićanin. Mora da su žalosni gradovi čiji su naznačajniji žitelji negdje u tuđini. Da nije Feđe Klarića Split bi bio najžalosniji grad. Ne bi mu tako domaći bili mačak i Bettiza dok objeduju. A i Smoju bi poznavao samo sa slike na smrtovnici. (mj)
Mačak i pisac objeduju
Feđa Klarić je aktivist, kroničar i umjetnik u oblasti fotografije. A sasvim usput je i novinski fotograf. Na ovoj njegovoj, poluprivatnoj slici je Enzo Bettiza, novinar i književnik, jedna od kultnih figura talijanske intelektualne scene. Rođen je u Splitu 1927, ali je, nakon Drugoga svjetskog rata, skupa s obitelji emigirao u Italiju. Ili bi se i ta emigracija, s obzirom na okolnosti, trebala zvati progonstvom? Ali kao i njegov istarski sunarodnik Fulvio Tomizza, o svome zavičaju i gradu, kao i o onima koji su, po logici etničkoga preimućstva više nego po bilo kojem drugom pravu, tamo ostali, pisao je s dubokim razumijevanjem i s nježnošću. Bettiza je, danas, vjerojatno, najveći živi Splićanin. Mora da su žalosni gradovi čiji su naznačajniji žitelji negdje u tuđini. Da nije Feđe Klarića Split bi bio najžalosniji grad. Ne bi mu tako domaći bili mačak i Bettiza dok objeduju. A i Smoju bi poznavao samo sa slike na smrtovnici. (mj)