Aida i ja smo išli u osnovnoj u isti razred.
Bio sam beznadno zaljubljen i jednoga proljeća, možda 1978. ili 1979. napisao sam joj pismo.
Volim te najviše na svijetu, pisao sam joj i pozvao je na izlet u visibabe u predgrađe.
Odgovor je poslala po prijateljici, s kikama, na hodniku na odmoru.
Lažeš da me voliš najviše na svijetu, pisala mi je.
Najviše na svijetu voli me moj tata a u visibabe sam išla s Josipom.
Tridesetšest godina kasnije, u porti hotela PRIJEDOR, ljetos, pijemo kapucinere.
Eh, moj Darko, starog sam našla samo koščice prstiju u Tomašici.
Sjećaš se, kaže Aida, tamo smo jedne godine išli u visibabe, bili smo klinci.
Pokažem joj užasnutoj to pismo.
Josipa nisu ni našli.
Prstići
Aida i ja smo išli u osnovnoj u isti razred.
Bio sam beznadno zaljubljen i jednoga proljeća, možda 1978. ili 1979. napisao sam joj pismo.
Volim te najviše na svijetu, pisao sam joj i pozvao je na izlet u visibabe u predgrađe.
Odgovor je poslala po prijateljici, s kikama, na hodniku na odmoru.
Lažeš da me voliš najviše na svijetu, pisala mi je.
Najviše na svijetu voli me moj tata a u visibabe sam išla s Josipom.
Tridesetšest godina kasnije, u porti hotela PRIJEDOR, ljetos, pijemo kapucinere.
Eh, moj Darko, starog sam našla samo koščice prstiju u Tomašici.
Sjećaš se, kaže Aida, tamo smo jedne godine išli u visibabe, bili smo klinci.
Pokažem joj užasnutoj to pismo.
Josipa nisu ni našli.