hrvatski arhitekt josip pičman
letio je kratko s petog kata zgrade
u slobodni kroki za veliko možda
u februaru godine 1936
vijest na rubu novina
podcrtava ovaj tihi plasman
najblistavijeg mladog inženjera
kao zagonetku
između reklame za gorku vodu
kod probavnih smetnji
i atentata u davosu
stotine idejnih studija u suhom
kante pune plodnih horizontala
toliko pravokutne otmjenosti
matematika slikarstvom
palača glavne pošte u beogradu
koju ni korekcije viteškog kralja
aleksandra prvog ujedinitelja lično
ne mogu pokvariti
sagradio je samo jednu kuću
danas je to danska
kuća-dugme
na kojoj stoji nepismena spomen ploča
drugo mjesto na lidranu za konduktere
usta razvaljena od slatkiša
majci prije skoka kaže
mama, tako će biti bolje
zatim pismo baca u smeće
nedovršena je ostala
u februaru svega što bi raslo
takozvana rezidba za cvat