Usprkos Ministarstvu kulture, izašao novi Gordogan

 

Prošlog je tjedna pred virtualnom javnošću predstavljen novi broj Gordogana, posljednjeg općekulturnog časopisa u Hrvatskoj, koji je postao poznat i onoj nekulturnoj javnosti, jer je Ministarstvo kulture lani izrijekom odbilo svoje makar i simbolično sudjelovanje u Gordoganovom financiranju.

Svoju odluku nadležni iz Minkulta obrazložili su tada nekim čudnim priopćenjem, zasnovanim na neistinitoj tvrdnji da uredništvo Gordogana nije na vrijeme podnosilo financijske izvještaje. Računali su na poslovičnu tabloidnu nezainteresiranost za sudbinu kulturnih časopisa, na činjenicu da su javni mediji pod državnom kontrolom, te da demoralizirani kulturni radnici reagiraju mlako na ovu vrstu manipulacije i državno-partijske stege u kulturi. Iznenadio ih je, međutim, glavni urednik Gordogana Branko Matan nizom živahnih demantija, kojima su se borbeno priključili i pojedini članovi njegova uredništva. Naravno, odluku Minkulta nisu uspjeli promijeniti, ali su je učinili vrlo javnom. A to je već nešto.

Novi Gordogan, dakle, izašao je bez ikakve pomoći Ministarstva kulture, zahvaljujući uglavnom prilozima čitatelja i podupiratelja. Nakon elektronskog izdanja ovoga će se tjedna pojaviti i ono važnije, tiskano.

Na naslovnici dvobroja 37-38, kako ga se formalno titulira, figura je Josipa Vanište, kojemu su posvećena opraštanja Bore Ćosića, te jednoga lokalnog faktotuma. Tu je i pogrebni temat o Stanku Lasiću, kao i iznimno zanimljiva, a mjestimično i zabavna dokumentacija o Slučaju Gordogan i pokušaju Minkulta da tiho eutanazira časopis.

Toliko o umiranjima, ali kako Gordogan nije Hrvatski sućutnik (sjetimo se i tog nusprodukta hrvatskog novinstva, koji je, na žalost, izašao samo u dva broja), ono najvažnije i najbolje u njemu je živo, i zorno svjedoči o kolosalnoj razlici između ovoga i prvog sljedećeg hrvatskog časopisa. Tako, recimo, tekst Marine Bagarić o Krležinom Gvozdu 23, prvi dio posvećen onom što se na ovoj adresi zbivalo prije Krležina i Belina doseljenja. Čitateljski dragulj, vrijedan cijeloga časopisa.

Zatim veliki, putopisno-prozno-esejistički tekst Bore Ćosića “Odesa”. Posluživši se naslovom jedne od najvažnijih knjiga europske književnosti dvadesetog stoljeća, ali i jednog od najvažnijih prijevodnih izdanja naših književnosti i kultura, beogradskog Nolita iz 1930, koje je grafički uredio Pavle Bihaly, a ilustracijama opremio Marino Tartaglia, Ćosić si je postavio vrlo visoke kriterije. Nije nimalo bezopasno naći se u istoj misli s Isakom Babeljom. Ćosićeva “Odesa” donosi silan užitak u tekstu. Velika proza babeljevski neusporedivog pisca.

Onda, Matanov temat s antifašističkim stihovima hrvatskih nekomunističkih pisaca, jedna od karakterističnih gordoganovskih tema. Kada je najbolji, ovaj se časopis bavi skrajnutim temama, autsajderima i luzerima.

 

 

Časopis je u digitalnom obliku besplatno dostupan na portalu: http://www.gordogan.com.hr/gordogan/novi-broj/

U tiskanom obliku od sljedećeg tjedna moći će se kupiti u Superknjižari, (Rooseveltov trg 4, Zagreb), knjižari Vuković & Runjić (Teslina 16, Zagreb) i u antikvarijatu Ex libris (Riva 4, Rijeka)

ONLINE PRODAJA: http://www.superknjizara.hr/

PRETPLATA: Narudžba e-pismom na adresu: casopis.gordogan@gmail.com

Miljenko Jergović 23. 01. 2019.