Desetog travnja, na dan koji je bitan datum u povijesti hrvatskog ikonoklazma jer su se na taj dan 1941.g. rušile stotne i stotine spomenika, u AŽ galeriji otvorena je izložba Antonia Grgića “Spomenici/antispomenici i Kierkegaardov dimnjačar”. Uz izložbu urbanih intervencija i izrađenih spomenika kao što je Memorijalni park skulptura na mjestu prvog ustaškog koncentracijskog logora Danica, izloženi su i nerealizirani i projekti kao što je spomenik Franji Tuđmanu u Kninu za izradu kojeg je natječaj u tijeku. Izlaganjem rješenja autor se diskvalificirao iz mogućnosti da sudjeluje na natječaju.
Spomenik Franji Tuđmanu u Kninu
Plato kninske tvrđave popločao bi se zrcalnim pločama na kojima bi bio ispisan tekst “Proglasa Predsjednika Republike Hrvatske Dr. Franje Tuđmana Hrvatskim građanima srpske nacionalnosti s okupiranih područja Knina, Gračaca, Lapca, Korenice, Slunja, Gline, Dvora i Petrinje” od 4.8.1995.g. kojim je pozvao “hrvatske građane srpske nacionalnosti, koji nisu aktivno sudjelovali u pobuni, da ostanu kod svojih kuća, i bez bojazni za svoj život i svoju imovinu, dočekaju hrvatsku vlast…”.
U zrcalnim pločama odražavalo bi se nebo i pogled šetača.
*
Spomenik civilnim žrtvama rata grada Zagreba
Postojeće metalne ljestve na prvom zagrebačkom neboderu u Masarykovoj ulici židovskog arhitekta Slavka Loewyja bi se produžile preko vijenca prema nebu i obojale bi se u zlatnu boju. Ta zgrada je jedan od prvih urbanih znakova nadolazećeg modernizma u Zagrebu. Zajedno s modernizmom u 20. stoljeće su ušli snažni ideološki narativi, i moderni ratovi kao načini njihovih ostvarivanja.
Postojeće ljestve na toj zgradi su pokušaj prilagođavanja vatrogasnih pravila jednoj novoj vrsti gradnje u gradu Zagrebu, jedan pokušaj starog svijeta da se prilagodi novom.
*
Spomenik poginulim braniteljima u Velikoj Gorici
Natječaj je bio raspisan za spomenik koji bi se postavio ispred groblja u Velikoj Gorici.
Prijedlog rješenje je knjižnica u obliku malog betonskog kubusa unutar kojeg bi se na policama nalazile knjige. Svaki poginuli branitelj bi imao svoju knjigu otisnutu u jednom primjerku, a zadnji dio knjige bi činili prazni listovi koji bi označavali prazninu u životnom narativu koja je ostala neispisana.
Paradoksalno, upravo ta praznina bi omogućavala komunikaciju s mrtvima ispisivanjem poruka na prazne stranice , stavljenjem cvijeća između listova, crtanjem, umetanjem drugih listova… Na jedan način, svaka knjiga bi za sebe postala muzej sjećanja jednog života u konstantnom stvaranju i trajanju.
“Spomenici/antispomenici i Kierkegaardov dimnjačar”
Desetog travnja, na dan koji je bitan datum u povijesti hrvatskog ikonoklazma jer su se na taj dan 1941.g. rušile stotne i stotine spomenika, u AŽ galeriji otvorena je izložba Antonia Grgića “Spomenici/antispomenici i Kierkegaardov dimnjačar”. Uz izložbu urbanih intervencija i izrađenih spomenika kao što je Memorijalni park skulptura na mjestu prvog ustaškog koncentracijskog logora Danica, izloženi su i nerealizirani i projekti kao što je spomenik Franji Tuđmanu u Kninu za izradu kojeg je natječaj u tijeku. Izlaganjem rješenja autor se diskvalificirao iz mogućnosti da sudjeluje na natječaju.
Spomenik Franji Tuđmanu u Kninu
Plato kninske tvrđave popločao bi se zrcalnim pločama na kojima bi bio ispisan tekst “Proglasa Predsjednika Republike Hrvatske Dr. Franje Tuđmana Hrvatskim građanima srpske nacionalnosti s okupiranih područja Knina, Gračaca, Lapca, Korenice, Slunja, Gline, Dvora i Petrinje” od 4.8.1995.g. kojim je pozvao “hrvatske građane srpske nacionalnosti, koji nisu aktivno sudjelovali u pobuni, da ostanu kod svojih kuća, i bez bojazni za svoj život i svoju imovinu, dočekaju hrvatsku vlast…”.
U zrcalnim pločama odražavalo bi se nebo i pogled šetača.
*
Spomenik civilnim žrtvama rata grada Zagreba
Postojeće metalne ljestve na prvom zagrebačkom neboderu u Masarykovoj ulici židovskog arhitekta Slavka Loewyja bi se produžile preko vijenca prema nebu i obojale bi se u zlatnu boju. Ta zgrada je jedan od prvih urbanih znakova nadolazećeg modernizma u Zagrebu. Zajedno s modernizmom u 20. stoljeće su ušli snažni ideološki narativi, i moderni ratovi kao načini njihovih ostvarivanja.
Postojeće ljestve na toj zgradi su pokušaj prilagođavanja vatrogasnih pravila jednoj novoj vrsti gradnje u gradu Zagrebu, jedan pokušaj starog svijeta da se prilagodi novom.
*
Spomenik poginulim braniteljima u Velikoj Gorici
Natječaj je bio raspisan za spomenik koji bi se postavio ispred groblja u Velikoj Gorici.
Prijedlog rješenje je knjižnica u obliku malog betonskog kubusa unutar kojeg bi se na policama nalazile knjige. Svaki poginuli branitelj bi imao svoju knjigu otisnutu u jednom primjerku, a zadnji dio knjige bi činili prazni listovi koji bi označavali prazninu u životnom narativu koja je ostala neispisana.
Paradoksalno, upravo ta praznina bi omogućavala komunikaciju s mrtvima ispisivanjem poruka na prazne stranice , stavljenjem cvijeća između listova, crtanjem, umetanjem drugih listova… Na jedan način, svaka knjiga bi za sebe postala muzej sjećanja jednog života u konstantnom stvaranju i trajanju.
*
*
www.antoniogrgic.com