Ako ulicom kročim, prve tragove na nju tada utiskujem, pa se i nogostup, štaviše, spram mojih cipela oformljuje Ako pozdravim prolaznika, neće umjeti da mi odgovori, jer maternjim jezikom prethodno njega niko nije oslovio Ako podignem glavu i opazim ptičicu u blaženome letu, njoj će u hipu izrasti krila kojim se, jadna, nije ni nadala Ako jedanput odlučim da se u dokonom hodu zaustavim, bit će to gesta dostojna da se u praznoj historiji zabilježi Ako u krčmu, kraj koje natren sam zastao, zatim i uđem, ideja njena namah će steći krov i zidove, vrata i prozore Ako tad naumim da sat-dva odmorim, pa i piće poručim, oronuli će se namještaj ukazati, koji nije dotaknut ranije Ako poželim da od pijanih gostiju u poeziju uzmaknem, čitat ću stihove slijepca na kakve nikada ni pomislio nije Ako bi neki se zbio što bi upitao je li sve ovako moguće, versi će mu kazivati kako baš on je onaj prvi i posljednji i da u sveopćoj povijesti naprosto drukčije biti i ne može
Prvo i posljednje
(Borges, Propovjednik, I, 9)
Ako ulicom kročim, prve tragove na nju tada utiskujem,
pa se i nogostup, štaviše, spram mojih cipela oformljuje
Ako pozdravim prolaznika, neće umjeti da mi odgovori,
jer maternjim jezikom prethodno njega niko nije oslovio
Ako podignem glavu i opazim ptičicu u blaženome letu,
njoj će u hipu izrasti krila kojim se, jadna, nije ni nadala
Ako jedanput odlučim da se u dokonom hodu zaustavim,
bit će to gesta dostojna da se u praznoj historiji zabilježi
Ako u krčmu, kraj koje natren sam zastao, zatim i uđem,
ideja njena namah će steći krov i zidove, vrata i prozore
Ako tad naumim da sat-dva odmorim, pa i piće poručim,
oronuli će se namještaj ukazati, koji nije dotaknut ranije
Ako poželim da od pijanih gostiju u poeziju uzmaknem,
čitat ću stihove slijepca na kakve nikada ni pomislio nije
Ako bi neki se zbio što bi upitao je li sve ovako moguće,
versi će mu kazivati kako baš on je onaj prvi i posljednji
i da u sveopćoj povijesti naprosto drukčije biti i ne može