Potreba nastala na nižim stupnjevima razvoja koju viši stalež koristi da drži pod sobom niži stalež.
Viši se stalež tajno smije religiji, ali drži da “narod mora imati religiju”. Jedan iskreni ateist nedavno je objasnio da je grijeh učiniti niži stalež nesretnim lišavajući ga njegove religije. Duboko značenje religije može se vidjeti i u tome što je i ateist nastupio u odbranu zajedničkog praznovjerja. Praznovjerje je korisno za viši stalež.
Koja sredstva koristi religija za ovo?
Zastrašivanje i utjehu.
Frederik II, zvani Veliki, dao je sljedeće priznanje: “Svi zakonodavci izmišljali su bogove i razgovore s bogovima kako bi držali narod na okupu. Vjerujte mi, onda kad smo uplašeni, izmišljamo vragove i pakao. Strah je stvorio bogove. Snaga je stvorila kraljeve.”
Čime plaši religija?
Nesmirom ili vječnom kaznom za one koji ne poštuju viši stalež.
Zato se Michelangelov Poslednji sud smatra najvećim od svih umjetničkih djela. Jer plaši najviše!
Čime tješi religija?
Nadom u spasenje u narednom životu za one koji u ovom rade i služe višem staležu.
Šta znamo o Bogu?
Ništa!
Postoji li budući život?
Ne zna se i ne tiče nas se. Mi moramo živjeti za ovaj!
Viši stalež uzima sve za sebe u ovom životu, a nebeski nudi nižem staležu.
Ko je Krist?
Jedan neobičan čovjek, koji želi obrazovati i spasiti niži stalež, na svoj način.
Za nesreću i on je vjerovao u nebo, i umjesto da pokaže onim koji tegle i trpe kako da sebi na zemlji olakšaju, pokazivao je u nepoznato. Stoga je Krist zastareo i tek je dovoljan da ga viši stalež koristi kao utjehu za niži stalež, kad je previše ugnjeten.
Kako možemo znati da on nije Bog?
Tako što je on bio čovjek.
Trebamo li gubiti vrijeme da bismo apsurd dokazivali apsurdnim.
Ničim drugim?
Da, time da on nije ostavio neki dokaz svoje božanstvenosti, što je bilo i lako i mudro.
Na Place de la Concorde stoji jedan obelisk, koji je 1400 godina stariji od Krisa i koji u zapisu u kamenu daje dokaz o postojanju Ramsesa II. Zašto nema nešto tako o Kristovom životu, ni jedan zapis iz toga vremena.
Šta je unutarnje religiozno osjećanje?
Navika iz djetinjstva da se prepusti takvom osjećanju.
Muhamedovo religijsko osjećanje omogućavalo mu je da ima mnogo žena. Korzikanac živi s osjećanjem krivnje sve dok ne ispuni svoj religijski zavjet i ubije svog neprijatelja.
Šta je savjest?
Osjećanje da nismo ispunili neki propis.
Sudeći prema njegovom djelovanju, višem staležu takođe nedostaje savjest. Sasvim prirodno, pošto je narečeni propis predviđen jedino za niži stalež. Za samog sebe on ima samo jedan zakon: šta god da činim, ispravno je!
Ko donosi propise?
Viši stalež!
Viši stalež reguliše, dakle, našu savjest pomoću svojih propisa. Kvekeri, koji odbijaju ići u rat, slušali su svoj razbor, i imali lošu savjest zato što su prekršili propise višeg staleža. Međutim, pod djelovanjem navike, propisi višeg staleža postali su tako ukorijenjeni da često pokazuju kao savjest. I stoga kad se viši stalež obraća našoj savjesti, on priziva tek sjećanje na one propise.
Može li čovjek živjeti bez religije?
Da, za viši stalež, koji ima egzistencijalna sredstva, to je lako, ali za niži stalež, koji živi u stalnom strahu za svoju egzistenciju, to je mnogo teže.
Kada Numi Pompliusu nisu naložnice ostavljali na miru, učinio ih je svetima i nazivao ih Vestalkama. Kad Voltaire nije mogao na miru odlagati svoje papire na određenom mjestu, on ih je odložio u knjizi psalama. To je bio razlog da se nižem staležu ateizam da kao religija, budući da je i to nešto.
Zar nije bolje da stvoriti nižem staležu egzistencijalna sredstva umjesto religije?
Da, bilo bi mnogo bolje.
Siti viši stalež zamjera izgladnjelom nižem staležu da jedino misli na to kako bi se najela. I niži stalež prihvata tu zamjerku.
Filosofija
Šta je filosofija?
Traženje istine.
Kako onda filosofija može biti prijatelj višeg staleža?
Viši stalež plaća filosofe da otkrivaju jedino ugodne istine.
Ali ako se otkriju i neugodne?
Onda se one nazovu lažima i filosof ne bude plaćen.
Historija
Šta je historija?
Priča o prošlome, sačinjena tako da prikazuje viši stalež u povoljnom svjetlu.
A ako je svjetlo nepovoljno?
Onda se to naziva skandal.
Šta je skandal?
Sve što oponira višem staležu.
Šta je patriotizam?
Jedna razvijena forma samopoštovanja. To je moja zemlja i zato je najbolja. Tako kaže svaki nacion ne videći da govori tek subjektivnu glupost, jer samo jedna zemlja može biti najbolja. Što ne sprečava da sve mogu biti jednako dobre.
Šta smo dužni domovini?
Ništa!
Odgoj su platili roditelji, krov nad glavom i hranu takođe, i ako se dobije posao, onda se plaća svojim radom. Zaštita se plaća porezom. To uviđa takođe domovina koja neprestano kupi nove rodoljube bilo koje nacije, samo ako su boravili tri godine u zemlji i jamstvo položili.
Estetika
Šta je estetika?
Doktrina hvaljena ili omalovažavanja umjetničkog djela.
Koja se umjetnička djela hvale?
Ona koja slavi viši stalež.
Stoga su Rafael i Michelangelo najviše poznati, jer slave religiozne laži višeg staleža. Shakespare je slavio kraljeve i Goethe je slavio samog sebe kao pisca višeg staleža.
Druga onda umjetnička djela?
“Ne smiju postojati neka druga.”
Zola je opisivao patnju nižeg staleža i zločine višeg staleža, zato se naziva prljavim piscem. Prljavština je ime koje viši stalež daje svemu što je u vezi sa nižim staležom.
Prirodne nauke
Zašto su prirodne nauke neomiljene kod višeg staleža?
Stoga što one pokazuju da je društvo protiv zdrave prirode.
Lirska tumačenja/10
August Strindberg
Iz malog katihizisa za niži stalež
*
Prvi članak: religija
Šta je religija?
Potreba nastala na nižim stupnjevima razvoja koju viši stalež koristi da drži pod sobom niži stalež.
Viši se stalež tajno smije religiji, ali drži da “narod mora imati religiju”. Jedan iskreni ateist nedavno je objasnio da je grijeh učiniti niži stalež nesretnim lišavajući ga njegove religije.
Duboko značenje religije može se vidjeti i u tome što je i ateist nastupio u odbranu zajedničkog praznovjerja. Praznovjerje je korisno za viši stalež.
Koja sredstva koristi religija za ovo?
Zastrašivanje i utjehu.
Frederik II, zvani Veliki, dao je sljedeće priznanje:
“Svi zakonodavci izmišljali su bogove i razgovore s bogovima kako bi držali narod na okupu. Vjerujte mi, onda kad smo uplašeni, izmišljamo vragove i pakao. Strah je stvorio bogove. Snaga je stvorila kraljeve.”
Čime plaši religija?
Nesmirom ili vječnom kaznom za one koji ne poštuju viši stalež.
Zato se Michelangelov Poslednji sud smatra najvećim od svih umjetničkih djela.
Jer plaši najviše!
Čime tješi religija?
Nadom u spasenje u narednom životu za one koji u ovom rade i služe višem staležu.
Šta znamo o Bogu?
Ništa!
Postoji li budući život?
Ne zna se i ne tiče nas se. Mi moramo živjeti za ovaj!
Viši stalež uzima sve za sebe u ovom životu, a nebeski nudi nižem staležu.
Ko je Krist?
Jedan neobičan čovjek, koji želi obrazovati i spasiti niži stalež, na svoj način.
Za nesreću i on je vjerovao u nebo, i umjesto da pokaže onim koji tegle i trpe kako da sebi na zemlji olakšaju, pokazivao je u nepoznato.
Stoga je Krist zastareo i tek je dovoljan da ga viši stalež koristi kao utjehu za niži stalež, kad je previše ugnjeten.
Kako možemo znati da on nije Bog?
Tako što je on bio čovjek.
Trebamo li gubiti vrijeme da bismo apsurd dokazivali apsurdnim.
Ničim drugim?
Da, time da on nije ostavio neki dokaz svoje božanstvenosti, što je bilo i lako i mudro.
Na Place de la Concorde stoji jedan obelisk, koji je 1400 godina stariji od Krisa i koji u zapisu u kamenu daje dokaz o postojanju Ramsesa II.
Zašto nema nešto tako o Kristovom životu, ni jedan zapis iz toga vremena.
Šta je unutarnje religiozno osjećanje?
Navika iz djetinjstva da se prepusti takvom osjećanju.
Muhamedovo religijsko osjećanje omogućavalo mu je da ima mnogo žena.
Korzikanac živi s osjećanjem krivnje sve dok ne ispuni svoj religijski zavjet i ubije svog neprijatelja.
Šta je savjest?
Osjećanje da nismo ispunili neki propis.
Sudeći prema njegovom djelovanju, višem staležu takođe nedostaje savjest. Sasvim prirodno, pošto je narečeni propis predviđen jedino za niži stalež. Za samog sebe on ima samo jedan zakon: šta god da činim, ispravno je!
Ko donosi propise?
Viši stalež!
Viši stalež reguliše, dakle, našu savjest pomoću svojih propisa.
Kvekeri, koji odbijaju ići u rat, slušali su svoj razbor, i imali lošu savjest zato što su prekršili propise višeg staleža.
Međutim, pod djelovanjem navike, propisi višeg staleža postali su tako ukorijenjeni da često pokazuju kao savjest. I stoga kad se viši stalež obraća našoj savjesti, on priziva tek sjećanje na one propise.
Može li čovjek živjeti bez religije?
Da, za viši stalež, koji ima egzistencijalna sredstva, to je lako, ali za niži stalež, koji živi u stalnom strahu za svoju egzistenciju, to je mnogo teže.
Kada Numi Pompliusu nisu naložnice ostavljali na miru, učinio ih je svetima i nazivao ih Vestalkama.
Kad Voltaire nije mogao na miru odlagati svoje papire na određenom mjestu, on ih je odložio u knjizi psalama.
To je bio razlog da se nižem staležu ateizam da kao religija, budući da je i to nešto.
Zar nije bolje da stvoriti nižem staležu egzistencijalna sredstva umjesto religije?
Da, bilo bi mnogo bolje.
Siti viši stalež zamjera izgladnjelom nižem staležu da jedino misli na to kako bi se najela.
I niži stalež prihvata tu zamjerku.
Filosofija
Šta je filosofija?
Traženje istine.
Kako onda filosofija može biti prijatelj višeg staleža?
Viši stalež plaća filosofe da otkrivaju jedino ugodne istine.
Ali ako se otkriju i neugodne?
Onda se one nazovu lažima i filosof ne bude plaćen.
Historija
Šta je historija?
Priča o prošlome, sačinjena tako da prikazuje viši stalež u povoljnom svjetlu.
A ako je svjetlo nepovoljno?
Onda se to naziva skandal.
Šta je skandal?
Sve što oponira višem staležu.
Šta je patriotizam?
Jedna razvijena forma samopoštovanja. To je moja zemlja i zato je najbolja. Tako kaže svaki nacion ne videći da govori tek subjektivnu glupost, jer samo jedna zemlja može biti najbolja. Što ne sprečava da sve mogu biti jednako dobre.
Šta smo dužni domovini?
Ništa!
Odgoj su platili roditelji, krov nad glavom i hranu takođe, i ako se dobije posao, onda se plaća svojim radom. Zaštita se plaća porezom.
To uviđa takođe domovina koja neprestano kupi nove rodoljube bilo koje nacije, samo ako su boravili tri godine u zemlji i jamstvo položili.
Estetika
Šta je estetika?
Doktrina hvaljena ili omalovažavanja umjetničkog djela.
Koja se umjetnička djela hvale?
Ona koja slavi viši stalež.
Stoga su Rafael i Michelangelo najviše poznati, jer slave religiozne laži višeg staleža.
Shakespare je slavio kraljeve i Goethe je slavio samog sebe kao pisca višeg staleža.
Druga onda umjetnička djela?
“Ne smiju postojati neka druga.”
Zola je opisivao patnju nižeg staleža i zločine višeg staleža, zato se naziva prljavim piscem. Prljavština je ime koje viši stalež daje svemu što je u vezi sa nižim staležom.
Prirodne nauke
Zašto su prirodne nauke neomiljene kod višeg staleža?
Stoga što one pokazuju da je društvo protiv zdrave prirode.
Postoji li nezdrava priroda takođe?
Da!
Reci jedan primjer!
Sadašnje društveno stanje.