Kada bi neki ambiciozni historičar želio načiniti knjigu s naslovom Povijest svakodnevice u SFRJ, na njezinoj naslovnici bi trebao biti fićo. Zastava 750, LE ili de luxe, ili bilo koji od modela proizvedenih od kraja pedesetih, sve do kraja sedamdesetih, u jednome dugom i intenzivnom društvenom razdoblju, u kojem je mala i zaturena balkanska zemlja prošla put od staljinizma do socijalizma s ljudskim licem, opismenjeno je stotine tisuća ljudi, i svi su imali garantirano besplatno školovanje i potpunu zdravstvenu zaštitu, a Jugoslavija je, živjeli smo u tom uvjerenju, s kraja fićina postojanja postala jedna od najcjenjenijih i najmoćnijih malih zemalja na svijetu – u tom je vremenu Zastava 750 bila poput nevidljive ikone, belog anđela jugoslavenske svakodnivice, i zato bi je vidljivom valjalo učiniti na naslovnoj stranici jedne takve knjige. Miodrag Trajković snimio je fiću negdje u srednjodalmatinskim kaletama, među kojim je i fićo poput spomenika kulture. Malen, vječan, a prolazan. (mj)
Fićo
Kada bi neki ambiciozni historičar želio načiniti knjigu s naslovom Povijest svakodnevice u SFRJ, na njezinoj naslovnici bi trebao biti fićo. Zastava 750, LE ili de luxe, ili bilo koji od modela proizvedenih od kraja pedesetih, sve do kraja sedamdesetih, u jednome dugom i intenzivnom društvenom razdoblju, u kojem je mala i zaturena balkanska zemlja prošla put od staljinizma do socijalizma s ljudskim licem, opismenjeno je stotine tisuća ljudi, i svi su imali garantirano besplatno školovanje i potpunu zdravstvenu zaštitu, a Jugoslavija je, živjeli smo u tom uvjerenju, s kraja fićina postojanja postala jedna od najcjenjenijih i najmoćnijih malih zemalja na svijetu – u tom je vremenu Zastava 750 bila poput nevidljive ikone, belog anđela jugoslavenske svakodnivice, i zato bi je vidljivom valjalo učiniti na naslovnoj stranici jedne takve knjige. Miodrag Trajković snimio je fiću negdje u srednjodalmatinskim kaletama, među kojim je i fićo poput spomenika kulture. Malen, vječan, a prolazan. (mj)