Čini mi se da se to zbilo u šesnaestom stoljeću. Gusari ubijaju kapetana jednoga britanskog broda, i njegov se sin zaklinje nad očevom lubanjom da će posvetiti život borbi protiv zla, ali ne samo to, nego i da će roditi sina kojemu će ostaviti u amanet da nastavi njegovu borbu i da, isto tako, rodi sina, koji će roditi sljedećeg sina, a on će roditi sina… Tako je i bilo: svaki u tom dugom nizu potomaka ubijenog kapetana smrtan je čovjek, koji, međutim, u očima svijeta produžava iluziju o jednome besmrtnom borcu protiv zla, kojeg afrički domoroci zovu Duh koji hoda, dok je za Europljane i Amerikance – Fantom.
Fantoma je izmislio i do kraja života crtao Lee Falk. Rođen u dnevnim novinama 17. veljače 1936, pod Falkovim je perom oživljavao sljedeće šezdeset i tri godine. S jednostavnom maskom preko očiju, iza koje se umjesto očiju vidi samo bijela praznina, snažnog muškog tijela, utisnutog u pripijeni triko s kapuljačom, Fantom je poslužio kao obrazac po kojemu će se do dana današnjega kostimirati i dizjajnirati superjunaci. Iako, Fantom u užem smislu i nije superjunak. Običan je čovjek, koji prenosi zavjet svoga dalekog pretka. Redovnik koji se nije zaredio unutar nekoga crkvenog ili profanog, ali općeraširenog i prisutnog reda, nego unutar vlastitog roda i porodice. Ništa čudno. Mnogi su među nama monasi nekoga čudnog i samo njima znanog porodičnog zavjeta.
Dvadeset prvi Fantom po redu, onaj kojeg je nacrtao Lee Falk, zove se Kit Walker. Otac ga šalje da se školuje u Sjedinjenim Američkim Državama. Tamo postaje slavan sportaš, neprikosnoven u većini poznatih sportova, i zaljubljuje se u Dianu Palmer, djevojku iz bolje kuće. Ona će mu roditi dvoje djece, Kit i Heloise, i živjet će vrlo dinamično, iako ne u skladu s konzervativnim građanskim običajima, sve dok Kitu iz Afrike ne stigne vijest da mu je otac – dvadeseti Fantom – na samrti, i da mora hitno kuću, da ispred pećine u obliku lubanje prisegne za novog Fantoma, i započne novi život, daleko od obitelji. On se, naravno, nimalo ne premišlja, jer, barem u stripovima, ne postoji priziv na pozive sudbine, dužnosti i karaktera.
Njihov se odnos dalje odvija na daljinu. Diana radi u mirovnoj misiji Ujedinjenih naroda, dok on većinu svojih misija u borbi sa zlom provodi u izmišljenoj zemlji Bengaliji, negdje u centralnoj Africi, u dijelu svijeta u kojem svoje imaginarne krajolike dijeli s brojnim junacima euro-američke fikcije, superherojima, avanturistima, zgubidanima i vjerskim fanaticima. Odavno je to znano: većina bijelaca iz Konga, Zaira, Centralnoafričke Republike i još nekoliko okolnih zemalja junaci su iz mašte. Iz naše perspektive te zemlje nisu ništa stvarnije od Fantomove Bengalije.
Fantom živi negdje duboko u prašumi, a njegov dolazak najavljuju bubnjevi njegovih prijatelja iz Pigmeja. Oni su njegovi saveznici i izviđači, koji mu javljaju kad nailaze neprijatelji. A oni su razni. Zlo ima tisuću lica, uči nas Fantom. Pravih prijatelja on među ljudima nema. Njegovi prijatelji su konj po imenu Heroj, i pripitomljeni vuk, kojega zove Đavo. Sve je u toj životinji divlje, osim odnosa prema Fantomu. Između njih dvojice postoji odnos povjerenja. Međusobno se prepoznaju kao dva vječna usamljenika.
Fantom
Imaginarni prijatelj/57
Čini mi se da se to zbilo u šesnaestom stoljeću. Gusari ubijaju kapetana jednoga britanskog broda, i njegov se sin zaklinje nad očevom lubanjom da će posvetiti život borbi protiv zla, ali ne samo to, nego i da će roditi sina kojemu će ostaviti u amanet da nastavi njegovu borbu i da, isto tako, rodi sina, koji će roditi sljedećeg sina, a on će roditi sina… Tako je i bilo: svaki u tom dugom nizu potomaka ubijenog kapetana smrtan je čovjek, koji, međutim, u očima svijeta produžava iluziju o jednome besmrtnom borcu protiv zla, kojeg afrički domoroci zovu Duh koji hoda, dok je za Europljane i Amerikance – Fantom.
Fantoma je izmislio i do kraja života crtao Lee Falk. Rođen u dnevnim novinama 17. veljače 1936, pod Falkovim je perom oživljavao sljedeće šezdeset i tri godine. S jednostavnom maskom preko očiju, iza koje se umjesto očiju vidi samo bijela praznina, snažnog muškog tijela, utisnutog u pripijeni triko s kapuljačom, Fantom je poslužio kao obrazac po kojemu će se do dana današnjega kostimirati i dizjajnirati superjunaci. Iako, Fantom u užem smislu i nije superjunak. Običan je čovjek, koji prenosi zavjet svoga dalekog pretka. Redovnik koji se nije zaredio unutar nekoga crkvenog ili profanog, ali općeraširenog i prisutnog reda, nego unutar vlastitog roda i porodice. Ništa čudno. Mnogi su među nama monasi nekoga čudnog i samo njima znanog porodičnog zavjeta.
Dvadeset prvi Fantom po redu, onaj kojeg je nacrtao Lee Falk, zove se Kit Walker. Otac ga šalje da se školuje u Sjedinjenim Američkim Državama. Tamo postaje slavan sportaš, neprikosnoven u većini poznatih sportova, i zaljubljuje se u Dianu Palmer, djevojku iz bolje kuće. Ona će mu roditi dvoje djece, Kit i Heloise, i živjet će vrlo dinamično, iako ne u skladu s konzervativnim građanskim običajima, sve dok Kitu iz Afrike ne stigne vijest da mu je otac – dvadeseti Fantom – na samrti, i da mora hitno kuću, da ispred pećine u obliku lubanje prisegne za novog Fantoma, i započne novi život, daleko od obitelji. On se, naravno, nimalo ne premišlja, jer, barem u stripovima, ne postoji priziv na pozive sudbine, dužnosti i karaktera.
Njihov se odnos dalje odvija na daljinu. Diana radi u mirovnoj misiji Ujedinjenih naroda, dok on većinu svojih misija u borbi sa zlom provodi u izmišljenoj zemlji Bengaliji, negdje u centralnoj Africi, u dijelu svijeta u kojem svoje imaginarne krajolike dijeli s brojnim junacima euro-američke fikcije, superherojima, avanturistima, zgubidanima i vjerskim fanaticima. Odavno je to znano: većina bijelaca iz Konga, Zaira, Centralnoafričke Republike i još nekoliko okolnih zemalja junaci su iz mašte. Iz naše perspektive te zemlje nisu ništa stvarnije od Fantomove Bengalije.
Fantom živi negdje duboko u prašumi, a njegov dolazak najavljuju bubnjevi njegovih prijatelja iz Pigmeja. Oni su njegovi saveznici i izviđači, koji mu javljaju kad nailaze neprijatelji. A oni su razni. Zlo ima tisuću lica, uči nas Fantom. Pravih prijatelja on među ljudima nema. Njegovi prijatelji su konj po imenu Heroj, i pripitomljeni vuk, kojega zove Đavo. Sve je u toj životinji divlje, osim odnosa prema Fantomu. Između njih dvojice postoji odnos povjerenja. Međusobno se prepoznaju kao dva vječna usamljenika.